Inteligencija i IQ
Inteligencija se obično definira kao sposobnost snalaženja u novim situacijama, pri čemu se umjetno nastoji odvojiti od iskustva ili znanja. U stvarnosti inteligencija ne postoji odvojeno od znanja i svih ostalih karakteristika koje čine jednu osobu. Inteligencija je često neophodna, ali ne i dovoljna za uspjeh. Osim sposobnosti važne su okolnosti, osobine ličnosti i motivacija. Ponekad navedeni faktori imaju presudan utjecaj, pa zbog toga IQ nije jako visoko povezan s financijskim bogatstvom i nekim drugim mjerama uspjeha u životu.
IQ ili kvocijent inteligencije je mjera intelektualne razvijenosti osobe. To je broj koji nam govori o stupnju intelektualnog funkcioniranja pojedinca u usporedbi s drugim ljudima iste dobi.
IQ test
IQ test ili test inteligencije je sredstvo za indirektno mjerenje inteligencije. Nemoguće je izravno mjeriti inteligenciju, ali postoje brojni testovi kojima se ta sposobnost nastoji što točnije procijeniti. Takve procjene se izražavaju u relativnim terminima, tj. pokazuju nam koliko smo inteligentni u odnosu na druge ljude koji su rješavali isti niz zadataka.
Činjenica je da su se IQ testovi pokazali kao jako praktična sredstva zbog toga što se na osnovu njihovih rezultata mogu izdvojiti uspješni od neuspješnih pojedinaca u određenim intelektualnim zadacima. Cijeli život nam je ispunjen raznolikim zadacima u kojima se nastojimo što uspješnije snaći. Inteligencija kakvu mjere testovi je najvažnija u školovanju. Eysenck (psiholog) definira intelektualne zadatke kao one koji zahtijevaju učenje novih, međusobno povezanih činjenica i principa, primjenu tih činjenica i principa na nove situacije, uočavanje ili otkrivanje odnosa među činjenicama i sl.
Na Internetu su mnogi testovi inteligencije koji imaju dovoljno zajedničkih elemenata s pravim IQ testovima. Mnogi od tih testova su besplatni tako da možemo sami približno procijeniti koliko smo pametni. Ako ispadnete ispodprosječni, to ćete vjerojatno zadržati za sebe i naći utjehu u nekim drugim osobnim kvalitetama, fizičkom izgledu ili bogatstvu. Genijalci s druge strane mogu s većom sigurnošću zastupati i isticati svoja mišljenja. No, čista pamet je najčešće beskorisna ako ju ne prati znanje, a s pametovanjem je lako pretjerati.
Podijeli s prijateljima